Označimo s a,b,c duljine stranica BC,CA,AB redom.
U zadatku treba dokazati dvije tvrdnje:
A. Ako je ∣AS∣:∣SD∣=2:1, onda vrijedi b+c=2a.
B. Ako je b+c=2a, onda vrijedi ∣AS∣:∣SD∣=2:1.

Prvo rješenje.
Površinu trokuta XYZ označavat ćemo P(XYZ). Neka je r polumjer upisane kružnice trokuta ABC. Uočimo da je udaljenost točke S od svih stranica trokuta jednaka r.
Dokaz tvrdnje A.
Neka je ∣AS∣:∣SD∣=2:1.
Trokuti ASB i DSB imaju jednake visine iz vrha B,
pa je P(ASB):P(BSD)=∣AS∣:∣SD∣=2, odnosno P(ASB)=2P(BSD).
Na isti način se pokaže P(ASC)=2P(CSD).
Zato vrijedi
P(ASC)+P(ASB)=2(P(CSD)+P(BSD))=2P(BSC),
2b⋅r+2c⋅r=2⋅2a⋅r
i konačno b+c=2a.
Dokaz tvrdnje B.
Neka vrijedi ∣CA∣+∣AB∣=2∣BC∣, tj. b+c=2a.
Tada vrijedi i 2b⋅r+2c⋅r=2⋅2a⋅r, odnosno
P(ASC)+P(ASB)=2P(BCS).
Toj jednakosti je ekvivalentno:
P(ASC)+P(ASB)=2(P(SDC)+P(SDB)),
21∣AS∣vc+21∣AS∣vb=2(21∣DS∣vc+21∣DS∣vb),
gdje smo s vb,vc označili udaljenosti vrhova B,C od pravca AD.
Dalje dobivamo
∣AS∣(vb+vc)=2∣DS∣(vb+vc),
i konačno ∣AS∣=2∣SD∣, što je i trebalo dokazati.
Drugo rješenje.
U ovom rješenju koristimo teorem o simetrali kuta: Ako simetrala kuta ∠BAC siječe stranicu BC u točki D, onda je ∣BD∣:∣DC∣=∣AB∣:∣AC∣.
Kako je pravac CS simetrala kuta ∠ACD u trokutu ADC, vrijedi ∣AS∣:∣SD∣=∣AC∣:∣CD∣.
Analogno, BS je simetrala kuta ∠ABD trokuta ADB, pa vrijedi ∣AS∣:∣SD∣=∣AB∣:∣BD∣.
Dokaz tvrdnje A.
Neka vrijedi ∣AS∣:∣SD∣=2:1. Tada je ∣AC∣=2∣CD∣ i ∣AB∣=2∣BD∣.
Zbrajanjem dobivamo ∣CA∣+∣AB∣=2∣BC∣.
Dokaz tvrdnje B.
Neka vrijedi ∣CA∣+∣AB∣=2∣BC∣.
Relacije koje vrijede zbog teorema o simetrali kuta možemo zapisati u obliku
∣CA∣=∣SD∣∣AS∣⋅∣CD∣i∣AB∣=∣SD∣∣AS∣⋅∣BD∣.
Zbrajanjem dobivamo:
2∣BC∣=∣CA∣+∣AB∣=∣SD∣∣AS∣⋅∣CD∣+∣SD∣∣AS∣⋅∣BD∣=∣SD∣∣AS∣(∣CD∣+∣BD∣)=∣SD∣∣AS∣⋅∣BC∣,
pa je ∣AS∣:∣SD∣=2:1.