Prvo rješenje.
Označimo: ∣AB∣=∣BC∣=∣CD∣=∣DE∣=∣EA∣=a, ∣A1B1∣=∣B1C1∣=∣C1D1∣=∣D1E1∣=∣E1A1∣=x. Treba odrediti omjer ax.
Neka je y=∣AC1∣=∣AD1∣=∣BD1∣=∣BE1∣=∣CE1∣=∣CA1∣=∣DA1∣=∣DB1∣=∣EB1∣=∣EC1∣.
Kako je EC∥AB, trokuti ABD i A1B1D su slični, a kako je još i AC∥DE, BE∥DC, i trokuti ABD1 i CED su slični.
Sada imamo:
△ABD∼△A1B1D⇒∣AB∣:∣AD∣=∣A1B1∣:∣A1D∣⇒a:(x+2y)=x:y(1)
△ABD1∼△CED⇒∣AB∣:∣AD1∣=∣CE∣:∣CD∣⇒a:y=(x+2y):a(2)

Iz (1) i (2) slijedi yx=ay.
Kako je ∠ABE1=72∘ i ∠E1AB=36∘ trokut ABE1 je jednakokračan tj. ∣AB∣=∣AE1∣. Dakle, a=x+y.
Sada iz sustava jednadžbi a=x+y, yx=ay trebamo odrediti ax.
Dobivamo: y=a−x, ax=y2⇒ax=(a−x)2.
Rješenja kvadratne jednadžbe x2−3ax+a2=0 su x=2a(3±5).
Kako je x<a, slijedi x=2a(3−5), odnosno ax=23−5.
Drugo rješenje.
Uvedimo oznake kao u prvom rješenju.
Uočimo da je △ABD∼△A1B1D,
pa vrijedi ∣AB∣:∣A1B1∣=∣BD∣:∣B1D∣, tj. a:x=(x+2y):y.
Kako je △A1B1D∼△DB1C (kutovi su 36∘, 72∘, 72∘)
slijedi
∣A1B1∣:∣B1D∣x:y=∣DB1∣:∣B1C∣=y:(x+y),
odakle dobivamo (omjer zlatnog reza) yx=25−1.
Sada je
xa=yx+2y=yx+2=25−1+2=25+3.