Prvo rješenje.
Dokaz provodimo matematičkom indukcijom po k.
1∘ Baza indukcije. Za k=1 je:
(n4−1)(n3−n2+n−1)+(n+1)n3=(n−1)(n+1)(n2+1)(n−1)(n2+1)+(n+1)n3=(n+1)[(n2−2n+1)(n4+2n2+1)+n3]=(n+1)[n6−2n5+3n4−3n3+3n2−2n+1]=(n+1)[(n6+n)−2(n5+1)+3(n4−n3+n2−n+1)]=n(n+1)(n5+1)−2(n+1)(n5+1)+3(n5+1),
odakle slijedi da je (n4−1)(n3−n2+n−1)+(n+1)n3 djeljivo s (n5+1).
2∘ Korak indukcije. Pretpostavimo da je za neki k∈N dani izraz djeljiv s n5+1, tj. da je
(n4−1)(n3−n2+n−1)k+(n+1)n4k−1=(n5+1)A,
gdje je A cijeli broj. Pokažimo da je i
(n4−1)(n3−n2+n−1)k+1+(n+1)n4k+3
djeljivo s (n5+1). Imamo
(n4−1)(n3−n2+n−1)k+1=(n3−n2+n−1)((n5+1)A−(n+1)⋅n4k−1)=(n5+1)(n3−n2+n−1)A−(n+1)(n3−n2+n−1)⋅n4k−1,
odnosno
(n4−1)(n3−n2+n−1)k+1+(n+1)⋅n4k+3=(n5+1)(n3−n2+n−1)A−(n+1)(n3−n2+n−1)⋅n4k−1+(n+1)⋅n4k+3=(n5+1)(n3−n2+n−1)A+(n+1)⋅n4k−1(n4−(n3−n2+n−1))=(n5+1)((n3−n2+n−1)A+n4k−1),
odakle slijedi da je dani izraz djeljiv s n5+1 za svaki k∈N.
Drugo rješenje.
Dani izraz je polinom u n, označimo ga s fk(n), s cjelobrojnim koeficijentima. Kako jednadžba x5+1=0 ima različita kompleksna rješenja, dovoljno je pokazati da ako je x5+1=0, onda vrijedi fk(x)=0. Za x=−1, fk(−1)=0. Ako je x5+1=0, a x=−1, onda je
x4−x3+x2−x+1=0.
Tada je x4=x3−x2+x−1 i napokon,
fk(x)=(x4−1)(x4)k+(x+1)x4k−1=x4k−1(x5+1)=0.