U kvadrat ABCD upisan je jednakostranični trokut CEF tako da se točka E nalazi na stranici AD, a točka F na stranici AB. Neka je G polovište dužine CE. Dokaži da je trokut ABG jednakostraničan.
Prvo rješenje
Dužina FG je visina trokuta CEF jer je trokut CEF jednakostraničan i točka G je polovište stranice CE.
Posebno, imamo da je ∣∠EGF∣=∣∠FGC∣=90∘.
Uočimo da je četverokut AFGE tetivan jer je ∣∠AFE∣=∣∠EGF∣=90∘.
Iz gornje tetivnosti imamo da je
∣∠BAG∣=∣∠FAG∣=∣∠FEG∣=60∘.
Analogno je i četverokut FBCG tetivan te imamo
∣∠GBA∣=∣∠GBF∣=∣∠GCF∣=60∘.
Konačno, iz ∣∠BAG∣=∣∠GBA∣=60∘ slijedi da je trokut ABG jednakostraničan.
Drugo rješenje
Bez smanjenja općenitosti možemo pretpostaviti da je ∣AB∣=1. Označimo s x=∣AE∣ te neka je točka N nožište okomice iz točke G na pravac AB.
Tada je ∣DE∣=∣AD∣−∣AE∣=1−x.
Nadalje, trokuti FBC i EDC su sukladni jer su pravokutni i vrijedi ∣BC∣=∣CD∣ i ∣CF∣=∣CE∣.
Iz gornje sukladnosti slijedi da je ∣BF∣=∣DE∣=1−x te ∣AF∣=x.
Primjenom Pitagorinog poučka na trokut AFE dobivamo
∣EF∣2=∣AF∣2+∣AE∣2=2x2.
Primjenom Pitagorinog poučka na trokut FBC dobivamo
∣CF∣2=∣BF∣2+∣BC∣2=(1−x)2+1=x2−2x+2.
Kako je ∣EF∣=∣CF∣ iz gornjih jednakosti slijedi
2x2=x2−2x+2,
odnosno imamo da je
x2+2x−2=0.
Rješenja te kvadratne jednadžbe su x1=3−1 i x2=−3−1. Budući da je x=∣AE∣>0 slijedi da mora biti x=3−1.
Uočimo da je GN srednjica trapeza ABCE jer je GN paralelno s osnovicama BC i AE te je G polovište kraka CE. Posebno, imamo da je N polovište drugog kraka AB.
Također, kako je GN srednjica trapeza, imamo
∣GN∣=2∣BC∣+∣AE∣=23.
Konačno primjenom Pitagorinog poučka na trokute ANG i NBG redom imamo
∣AG∣=∣AN∣2+∣GN∣2=1,∣BG∣=∣BN∣2+∣GN∣2=1.
Dakle, vrijedi da je ∣AB∣=∣AG∣=∣BG∣=1 iz čega slijedi da je trokut ABG jednakostraničan.