Prvo rješenje.
Označimo veličine kutova ∠CAB, ∠ABC i ∠BCA redom s α, β i γ.

Budući da je trokut ACE pravokutan, prema obrtu Talesovog poučka hipotenuza AE je ujedno i promjer tom trokutu opisane kružnice.
Kako je D polovište te hipotenuze, slijedi da je D ujedno i središte trokutu ACE opisane kružnice, pa vrijedi ∣DA∣=∣DC∣.
Slijedi da je trokut CDA jednakokračan i znamo ∠CAD=∠DAC=21(180∘−∠CDA).
S obzirom na to da točke A, B, C i D leže na istoj kružnici, četverokut ABCD je tetivan i vrijedi ∠CDA=180∘−β.
Iz prethodnih jednakosti imamo ∠CAD=21(180∘−(180∘−β))=2β.
Iz trokuta AEC vidimo da je
∠AEC=90∘−∠CAE=90∘−∠CAD=90∘−2β.
Kako I leži na simetralama kutova trokuta ABC, imamo
∠AIC=180∘−∠IAC−∠ICA=180∘−2α−2γ=180∘−21(180∘−β)=90∘+2β.
Iz dobivenog vidimo da je ∠AEC+∠AIC=(90∘+2β)+(90∘−2β)=180∘, što znači da je četverokut AECI tetivan.
Prema tome, obodni kutovi ∠IAC i ∠IEC su sukladni, odnosno vrijedi ∠IAC=40∘.
Konačno, kako je ∠IAC=21∠BAC, zaključujemo ∠BAC=80∘.
Drugo rješenje.
Kao u prvom rješenju, možemo zaključiti da je D središte kružnice opisane trokutu ACE te da vrijedi ∣DA∣=∣DC∣.
Kako je četverokut ABCD tetivan, te kako je I sjecište simetrala kutova trokuta ABC, možemo zaključiti
∠CAD=∠CBD=2β
∠ADB=∠BCA=γ.
Sada vidimo da je
∠IAD=∠IAC+∠CAD=21∠CAB+∠CAD=2α+2β.
Iz trokuta ADI imamo
∠AID=180∘−∠ADI−∠IAD=180∘−∠ADB−∠IAD=180∘−γ−2α+β=2α+β.
Prema tome, vrijedi ∠AID=∠IAD, odnosno trokut IDA je jednakokračan pa slijedi ∣DA∣=∣DI∣.
Kako otprije znamo ∣DA∣=∣DC∣, slijedi da je D središte kružnice opisane trokutu ACI.
Dodatno, budući da je ∣DA∣=∣DE∣, točka E se također nalazi na toj kružnici pa je četverokut AICE tetivan.
Na kraju možemo kao u prvom rješenju zaključiti ∠BAC=2∠IAC=2∠IEC=80∘.
U drugom rješenju moguće je primijeniti i analogno zaključivanje kako bi se dokazalo da je trokut ICD jednakokračan.