Prvo rješenje.

Neka je φ=∠CBD=∠DBA. Iz trokuta ABD imamo:
∠ADB=180∘−∠BAD−∠DBA=180∘−(∠BAC+∠CAD)−∠DBA=180∘−(48∘+66∘)−φ=66∘−φ.
Označimo li na dijagonali BD točku E takvu da je ∠EAD=∠ADE=∠ADB=66∘−φ, zaključujemo da je trokut EDA jednakokračan s osnovicom DA te da je ∠CAE=φ=∠DBA.
Također je ∠CAE=φ=∠CBD=∠CBE pa je četverokut ABCE tetivan. Time je ∠ECA=∠EBA=∠DBA=φ, a trokut EAC jednakokračan s osnovicom AC.
Budući da je ∣ED∣=∣EA∣=∣EC∣, točka E je središte kružnice opisane trokutu ACD i po teoremu o obodnom i središnjem kutu je ∠CED=2∠CAD=132∘.
Konačno je
∠BDC=∠EDC=∠DCE=21(180∘−∠CED)=24∘.
Drugo rješenje.

Neka je točka G presjek opisane kružnice trokuta DAC i dijagonale BD. Tada je
∠BGC=180∘−∠CGD=180∘−∠CAD=180∘−66∘=114∘=∠BAD.
Budući da je ∠CBG=∠GBA, slijedi da trokuti CGB i DAB imaju iste kutove, pa je ∠GCB=∠ADB.
Četverokut AGCD je tetivan, pa zaključujemo da je ∠ACG=∠ADG=∠GCB. Dakle, G leži na simetrali kuta ∠ACB, pa je G središte upisane kružnice trokuta ABC.
Budući da je četverokut AGCD tetivan i AG je simetrala kuta ∠BAC, slijedi da je
∠BDC=∠GDC=∠GAC=21∠BAC=24∘.
Treće rješenje.

Neka je E proizvoljna točka na pravcu AB takva da je A između B i E. Budući da je
∠DAE=180∘−∠BAC−∠CAD=66∘,
slijedi da je pravac AD simetrala vanjskog kuta trokuta ABC u točki A.
Točka D leži i na simetrali unutarnjeg kuta ∠CBA, pa zaključujemo da je D središte kružnice pripisane trokutu ABC i da je CD simetrala vanjskog kuta u vrhu C.
Označimo ∠CBA=∠CBE=2x. Slijedi
∠DCA=21(∠BAC+∠CBA)=21(48∘+2x)=24∘+x.
Neka je S sjecište dijagonala AC i BD. Tada je ∠DSA=∠BAC+∠DBA=48∘+x i vrijedi
∠BDC=∠DSA−∠DCA=(48∘+x)−(24∘+x)=24∘.