Neka su α, β i γ mjere unutarnjih kutova trokuta ABC. Tada su u vrhovima A i B mjere vanjskih kutova 180∘−α i 180∘−β, redom.
Kako je P sjecište simetrala vanjskih kutova u vrhovima A i B, vrijedi
∣∠PAB∣=(180∘−α)/2=90∘−2α,
∣∠ABP∣=(180∘−β)/2=90∘−2β.
Iz zbroja mjera unutarnjih kutova trokuta APB slijedi
90∘−2α+90∘−2β+67∘=180∘,
odnosno 2α+2β=67∘. Dakle, α+β=134∘.
Slijedi γ=180∘−(α+β)=180∘−134∘=46∘.
Neka je M sjecište simetrale unutarnjeg kuta pri vrhu C i stranice AB, a N nožište visine iz vrha C. Pretpostavimo da je ∣∠BAC∣<∣∠CBA∣.

Vrijedi ∣∠ACM∣=∣∠MCB∣=γ/2=23∘.
Stoga je ∣∠ACN∣=∣∠ACM∣+∣∠MCN∣=23∘+15∘=38∘.
U pravokutnom trokutu ANC slijedi α=∣∠NAC∣=90∘−∣∠ACN∣=90∘−38∘=52∘.
Konačno, iz α+β=134∘ i α=52∘ slijedi β=82∘.
U slučaju da je ∣∠BAC∣>∣∠CBA∣, skica je osnosimetrična obzirom na visinu v i unutarnji kutovi trokuta ABC su α=82∘, β=52∘, γ=46∘.